U svijetu računala i računalnih programa, često možete čuti pojam softver. Njega često možete čuti i u paru s pojmom hardver, a oni bi i trebali ići zajedno jer ne mogu jedan bez drugoga. Za one koji ne znaju što je točno softver, u nastavku teksta ćemo definirati taj pojam, objasniti njegovu funkciju i razvoj te tu bitnu poveznicu koju ima s hardverom.
Što je softver?
Softver je jedan od najvažnijih aspekata računalnih sustava. On uključuje programe, podatke i upute koje upravljaju radom računala i drugih digitalnih uređaja. On je ključan za funkcioniranje modernog svijeta jer bez njega, hardver bi bio neupotrebljiv.
Početak softvera seže u ranu povijest računala, kad su prvi programi bili pisani u strojnom jeziku. Međutim, razvojem programskih jezika, programiranje postaje sve pristupačnije i jednostavnije za širu publiku. Danas postoji nevjerojatno velik broj programskih jezika i softverskih alata, što omogućuje razvoj softvera za gotovo svaku svrhu.
On se koristi u gotovo svim aspektima života, od rada i komunikacije, do zabave i umjetnosti. Operativni sustavi omogućuju računalima da pokreću programe i obavljaju zadatke. Aplikacijski softveri, kao što su programi za obradu teksta i grafički programi, omogućuju ljudima da rade i stvaraju. Uz njih, tu su i računalne igre, web stranice, aplikacije za mobilne uređaje, a sve su to primjeri softvera koji su sastavni dio našeg svakodnevnog života.
Uz to, softver ima značajan utjecaj na gospodarstvo. Njegov razvoj je postao jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu, stvarajući nove poslove i inovacije u drugim industrijama. Međutim, s razvojem softvera dolaze i sigurnosni izazovi. Softver može biti ranjiv na napade hakera i drugih zlonamjernih softvera, što može dovesti do krađe podataka i drugih štetnih posljedica. Stoga je važno razvijati softver i imati jak fokus na sigurnost i održavanje kako bi se osigurala njegova stabilnost i pouzdanost.
Razlike između softvera i hardvera
Softver i hardver su neki od osnovnih pojmova u računalstvu. Hardver predstavlja fizičke komponente računalnog sustava, poput procesora, memorije, tvrdog diska, tipkovnice i miša, dok se softver, kao što smo ranije naveli, odnosi na programske komponente koje kontroliraju hardver i obavljaju zadatke.
Glavna razlika između softvera i hardvera je u tome što hardver predstavlja fizičke komponente računalnog sustava koje možemo vidjeti i dodirnuti, dok se softver sastoji od digitalnih komponenti koje ne možemo. Neki primjeri hardvera uključuju: procesor, grafičku karticu, tvrdi disk, monitor, tipkovnicu, miš, zvučnike, itd.
S druge strane, primjeri softvera uključuju: operativni sustav, aplikacije, igre, antivirusne programe, programske jezike, programe za uređivanje slika i videa, itd.
Hardver i softver djeluju zajedno kako bi omogućili rad računalnog sustava. Hardver pruža fizičku infrastrukturu, dok softver upravlja hardverom i obavlja zadatke koji su potrebni korisniku. Uz to, softver se može mijenjati, ažurirati i nadograđivati, dok je hardver konstantan i ne može se lako mijenjati.
Koje vrste softvera postoje?
Danas postoji jedan velik broj različitih vrsta softvera koji se gotovo svakodnevno povećava, a svaka od tih vrsta ima svoju specifičnu funkciju i koristi se za različite namjene. Ovo je 10 najčešćih vrsta softvera:
- Operativni sustavi: Operativni sustav je temelj svakog računala i služi za upravljanje svim hardverskim i softverskim resursima računala. Uz pomoć operacijskog sustava, računalo upravlja memorijom, procesima, datotekama i drugim funkcijama. Najpopularniji operativni sustavi su Microsoft Windows, macOS i Linux.
- Aplikacijski softver: Ovo su programi koji se koriste za različite svrhe kao što su obrada teksta, stvaranje tablica, uređivanje fotografija, pregledavanje Interneta, komunikacija putem e-maila itd. Ovi softveri su dizajnirani da rade s operativnim sustavima i omogućuju korisnicima obavljanje raznih zadataka. Primjeri aplikacijskog softvera su Microsoft Word, Excel, Adobe Photoshop, Google Chrome itd.
- Sustavni softver: Ovo je softver koji je dizajniran za upravljanje računalima u mreži ili u sklopu jednog sustava. Uz pomoć sustavnog softvera, administratori mogu upravljati resursima i kontrolirati pristup podacima. Primjeri sustavnog softvera su softver za upravljanje bazama podataka, softver za virtualizaciju i softver za upravljanje mrežom.
- Razvojni softver: Ovo je softver koji se koristi za razvoj drugog softvera. Razvojni softver uključuje alate poput programskih jezika, uređivača koda, alata za upravljanje verzijama i alata za testiranje koda.
- Sigurnosni softver: Ovo je softver koji se koristi za zaštitu računala i podataka od napada hakera i drugih sigurnosnih prijetnji. Sigurnosni softver uključuje antivirusni softver, softver za zaštitu od napada i softver za nadzor mreže.
- Zabavni softver: Ovo je softver koji se koristi za zabavu i razonodu, uključujući računalne igre i multimedijske programe.
- Edukativni softver: Ovo je softver koji se koristi u obrazovnom okruženju i pomaže u učenju različitih stvari. Edukativni softver uključuje interaktivne lekcije, testove znanja, simulacije i alate za stvaranje nastavnog materijala.
- Mobilni softver: Ovo je softver koji je dizajniran za mobilne uređaje poput pametnih telefona i tableta. Mobilni softver uključuje aplikacije poput igara, društvenih mreža, mobilnih bankarskih usluga i navigacijskih aplikacija.
- Softver otvorenog koda: Ovo je softver čiji je izvorni kod dostupan za pregled i promjene od strane bilo kojeg korisnika. Softver otvorenog koda je često besplatan i može se prilagoditi različitim potrebama.
- Cloud softver: Ovo je softver koji se nalazi na udaljenim serverima i koristi se putem Interneta. Cloud softver uključuje usluge kao što su virtualno skladištenje, usluge e-maila, aplikacije za upravljanje projektima i alate za suradnju.
Kako se razvija softver?
Razvoj softvera je proces stvaranja softverskih aplikacija koje obavljaju različite funkcije na računalu ili drugom uređaju, slično onima koje smo opisali ranije. Ovaj proces uključuje sve faze od planiranja i analize do programiranja i testiranja softvera.
Planiranje je prva faza u razvoju softvera, a uključuje definiranje ciljeva projekta, identifikaciju zahtjeva korisnika, odabir tehnologija i alata za razvoj, te procjenu resursa i vremenskog okvira potrebnih za razvoj projekta. Analiza uključuje prikupljanje i interpretaciju podataka kako bi se razumjele poslovne potrebe korisnika i definirali funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi softvera. Ove informacije se koriste za stvaranje dizajna softvera.
Programiranje je proces pisanja koda softvera koristeći odabrani programski jezik i različite alate za razvoj. Ovaj proces uključuje stvaranje funkcija, klasa i objekata koji izvršavaju različite funkcije u softveru. Tijekom ovog procesa, programer koristi različite alate za razvoj kao što su integrirana razvojna okruženja (IDE) i alati za upravljanje izvornim kodom (SCM).
Nakon što je softver napisan, slijedi testiranje kako bi se osiguralo da softver radi ispravno i zadovoljava sve funkcionalne i nefunkcionalne zahtjeve. Testiranje uključuje različite tehnike kao što su testiranje jedinica, testiranje integracije, testiranje performansi i testiranje sigurnosti.
Kada je softver testiran i potvrđeno je da radi ispravno, slijedi instalacija. Instalacija je implementacija softvera na krajnji uređaj ili u mrežni sustav. Konačno, nakon instalacije slijedi održavanje softvera, koje uključuje rješavanje grešaka, nadogradnju softvera i dodavanje novih funkcija.
U današnje vrijeme, razvoj softvera postaje sve popularniji i sve više tvrtki odlučuje razviti vlastiti softver kako bi poboljšale svoje poslovanje. Sve više ljudi također se odlučuje za učenje programiranja kako bi mogli sami razvijati svoje aplikacije ili raditi kao programeri u različitim tvrtkama.
Sigurnost softvera
Sigurnost softvera je ključni aspekt u razvoju softverskih aplikacija. Sigurnosni propusti u softveru mogu imati ozbiljne posljedice poput gubitka podataka, krađe identiteta, financijskih gubitaka, širenja virusa i špijunskog softvera te različitih drugih vrsta napada. Stoga je osiguravanje sigurnosti softvera važno kako bi se zaštitili korisnici i tvrtke koje koriste softver.
Postoje brojne tehnike koje se koriste kako bi se osigurala sigurnost softvera. Jedna od glavnih je korištenje enkripcije. Enkripcija je proces šifriranja podataka kako bi se oni zaštitili od neovlaštenog pristupa. Enkripcija se koristi u brojnim aplikacijama poput web preglednika, bankarskih aplikacija i aplikacija za slanje poruka kako bi se osigurala privatnost korisnika.
Također, sigurnost softvera se postiže korištenjem autentifikacije i autorizacije. Autentifikacija se koristi kako bi se provjerila identifikacija korisnika i omogućio se pristup softveru samo ako je ona u redu. Autorizacija se koristi za kontrolu pristupa i određivanje koja razina pristupa korisniku je dozvoljena.
Uz to, sigurnost softvera se također postiže korištenjem zaštitnih mehanizama kao što su firewall, antivirusni programi i programi za otkrivanje zlonamjernog softvera. Firewall se koristi kako bi se zaštitio softver od neovlaštenog pristupa i različitih vrsta napada, dok se antivirusni programi koriste kako bi se on zaštitio od virusa, trojanaca i drugih zlonamjernih programa. Programi za otkrivanje zlonamjernog softvera se koriste kako bi se otkrili i uklonili zlonamjerni softveri i drugi oblici zlonamjernog koda.
Sigurnost softvera se također postiže pridržavanjem najboljih praksi u razvoju softvera. Programeri bi trebali biti upoznati s najnovijim sigurnosnim standardima i smjernicama te bi trebali koristiti alate i tehnike koje pružaju veću razinu sigurnosti.
U konačnici, važno je osigurati redovito ažuriranje softvera kako bi se uklonilo poznate sigurnosne propuste i kako bi se osigurala najnovija razina sigurnosti. Redovito ažuriranje softvera također sprječava zastarjelu tehnologiju i poboljšava funkcionalnost softvera.
Što potencijalno nosi budućnost softvera?
Budućnost softvera se čini vrlo svijetlom, s obzirom na to koliko se tehnologija užurbano razvija. Ovo su samo neki od potencijalnih trendova koji se očekuju u budućnosti softvera:
- Umjetna inteligencija (AI): AI će imati sve veći utjecaj na razvoj softvera, s obzirom na njezinu sposobnost analize velikih količina podataka i brzo donošenje odluka. AI se može primijeniti na razne industrije poput medicine, bankarstva, trgovine i slično.
- Internet of Things (IoT): IoT se odnosi na mrežu povezanih uređaja koji mogu razmjenjivati podatke i međusobno surađivati. Softver će biti ključni element u upravljanju i kontroliranju IoT uređaja.
- Cloud computing: Cloud computing postaje sve popularniji način pohrane podataka i pružanja usluga. Softver će se morati prilagoditi ovom trendu i razviti se tako da može pružati usluge u oblaku.
- Blockchain: Blockchain je distribuirana baza podataka koja se može koristiti za sigurnu razmjenu podataka i transakcija. Softver će se morati razviti tako da se može integrirati s blockchain tehnologijom i osigurati sigurnost i zaštitu podataka.
- Virtualna i augmentativna stvarnost: Virtualna i augmentativna stvarnost sve su popularniji način interakcije s digitalnim sadržajima. Softver će se morati razviti tako da podržava ove tehnologije i omogući kvalitetno iskustvo korisnicima.
Zaključak
Softver predstavlja programske komponente računalnog sustava koje upravljaju hardverom i obavljaju zadatke. Postoji mnogo različitih vrsta softvera, od operativnih sustava do aplikacija, igara, programskih jezika i uređivača.
Razvoj softvera je proces koji uključuje planiranje, dizajniranje, programiranje, testiranje i održavanje softvera. Softver se može mijenjati, nadograđivati i ažurirati kako bi se poboljšao i unaprijedio njegov rad. Sigurnost softvera je također važna, jer se softver može suočiti s različitim vrstama napada, kao što su virusi, zlonamjerni softver i hakiranje. Zbog toga se softver mora redovito ažurirati i održavati kako bi se smanjio rizik od sigurnosnih prijetnji.
Budućnost softvera je vrlo obećavajuća, s razvojem novih tehnologija. Ove tehnologije otvaraju nove mogućnosti i perspektive za razvoj softvera u budućnosti. U konačnici, softver je ključni element moderne tehnologije i razumijevanje njegove uloge i važnosti ključno je za razumijevanje funkcioniranja računalnih sustava.