Ako bi u par rečenica morali objasniti što je printer, mogli bi napisati da je printer periferni uređaj koji prima električne signale iz računala (ili nekog drugog uređaja) i ispisuje ih na papir. Dakle, printer može neki digitalni zapis pretvoriti u fizičku kopiju na papiru.
Danas je nemoguće zamisliti neki ured opremljen računalima, koji nema jedan ili više printera na koje se mogu ispisati različiti dokumenti, grafike, crteži i slično.
Ne samo da su najpopularniji periferni uređaj, printeri su i najčešći uređaj koji ćemo povezati za radnu stanicu. Radna stanica u ovom slučaju predstavlja PC na kojem se radi, i sa kojeg se mogu printati tekst dokumenti, fotografije, brošure ili neki drugi oblik ispisa.
Vrste pisača / printera
Postoji više vrsta pisača, ovisno o principu na kojem rade, mogućnostima, načinu povezivanja za računalo i drugim karakteristikama.
Danas imamo: 3D printer, AIO (All In One) uređaje, matrične printere, Inkjet (tintne) printere, laserske, MF printere, plotere i termo (termalne) printere.
Kasnije ćemo u tekstu pojasniti svaki od gore spomenutih printera, barem definiciju u par rečenica. Sada nastavljamo sa nekim drugim značajkama i razlikama starih i modernih printera (pisača).
Različiti priključci za printere
Postoje različiti konektori (kabeli) kojima se printer spoji na računalo. Komunikacija je moguća kabelom ili u novije vrijeme putem WiFi ili Bluetooth-a. Kako god, spomenut ćemo i neke starije standarde spajanja printera za PC.
Paralelni kabel (LPT) bio je standard u 80-tim i 90-tim, i dugo se zadržao na dominantnoj poziciji. Kroz isti taj period mnogi modeli printera su koristili serijski, takozvani COM Port, ali je on bio značajno slabije zastupljen. Paralelni konektor (LPT) je dizajniran još u 70-tim, ali je pravu primjenu dočekao kroz 80-te i 90-te godine, da bi ga 1996.godine zamijenio dosta napredniji USB standard.
Ipak, USB u tom periodu nije doživio pravi uspjeh, ponajviše zbog nedostataka OS-a iz tog vremena, pa smo pravi boom dočekali tek par godina nakon pojavljivanja. Vratimo se sada na LPT. Dakle, LPT konektor primarno se koristio za spajanje pisača za računalo, ali se mogao vidjeti i u nekim specifičnim modelima izvedbama koje nisu tema u ovom tekstu. Tko god je koristio Windows 98, Windows XP ili neku Linux verziju iz tog vremena, dobro je upoznat sa instaliranjem pisača putem LPT porta, najčešće na LPT1. Moguće je bilo iskoristiti LPT2 fizički port, ili čak simulirati LPT3, 4 ili 5, korištenjem određenih skripti kroz OS koji ste koristili.
Serijski (COM) konektor imao je sličnu primjenu, ali ne u toj mjeri za spajanje pisača za PC. Najviše se COM porta sjećamo za spajanje starih izvedbi miša, koji su u to vrijeme umjesto optike koristili kuglu. Generacije koje se ne sjećaju Windows 95 ili Windows 98, neće se sjećati niti miša sa kuglom od ispod, koju je svako malo trebalo čistiti i provjeravati da imamo kursor na ekranu koji se kreće kako želimo.
Spomenuli smo već da se USB pojavio u drugoj polovici 90-tih, i tada su počele neke promjene u svijetu osobnih računala, ali i svih drugih tehnoloških uređaja koja imaju bilo kakvu potrebu za spajanjem perifernih komponenti. USB je danas poznat koliko i sami pojam Osobno Računalo, a koristi se za spajanje zaista velikog broja perifernih uređaja i opreme.
Printeri su pratili taj standard i danas je gotovo nemoguće pronaći neki model printera u prodaji a da nema USB konektor na sebi. Čak i modeli koji ističu WiFi ili Bluetooth mogućnosti, od pozadi imaju USB konektor za spajanje na računalo. Glavni pokretači ovog standarda su velike svjetske kompanije: Compaq, DEC, IBM, Intel, Microsoft, NEC i Nortel. USB standard je zamijenio do tada često korištene: Serijski port (COM), Paralelni port (LPT), Game port, PS/2, FireWire, pa čak i Apple Desktop Bus.
Vratimo se na temu – Printer
Spomenuli smo različite vrste printera, pa ćemo objasniti primjenu svakog od njih.
1. 3D printer / pisač
3D printer predstavio Chuck Hull još tamo početkom osamdesetih (1984.godine), ali smo tek unazad 10 godina upoznali ovu vrstu printera i danas su nam lako dostupni. 3D printer od pripremljenog digitalnog modela radi fizički dio, oblikovan i dimenzioniran prema tom modelu. Profesionalni 3D printeri prilično su skupi, ali postoje varijante koje su lako dostupne entuzijastima i ljudima koji se žele okušati u ovom poslu.
- Koristi se za izradu stvarnih modela od plastike ili nekog drugog materijala
- Moguće je izraditi neki zamjenski polomljeni dio
- Koristi se za izradu dječjih igračaka, različitih dijelova od plastike isl…
2. InkJet printer (tintni printer)
InkJet printeri počeli su se proizvoditi u kasnim 50-tim, ali su prihvaćeni tek u kasnim 70-tim, kada se tehnologija ispisa popravila pa je i primjena ovih uređaja bila moguća na različitim pozicijama. Bolji modeli u početku su izlazili sa proizvodnih traka velikih kompanija, koje i danas prepoznajemo: Canon, Epson, i Hawlett Packard. Mogli bi napisati da rade slično kao matrični printeri (točkicama rade otisak), ali u ovom slučaju malene kapljice tinte (različitih boja) se precizno “ispaljuju” na papir, tvoreći tako ispis u boji koji je dosta kvalitetan. Nedostatci InkJet printera postali su jasno vidljivi tek pojavom laserskih printera koji su ispisivali u koloru. Oni su pak dosta skuplji, i možemo ih vidjeti samo na mjestima gdje su neophodni.
- Dosta povoljnija verzija štampača u koloru
- Koristi se za ispis različitih dokumenata, fotografija ili grafikona
3. Laserski pisač / printer
Prvi laserski pisač izašao je iz tvornice Xerox, još u ranim 70-tim, ali je tehnologija zaživjela tek 1984.godine, nakon što je HP predstavio svoj prvi HP LaserJet model koji je bio lakše dostupan i mnogo prihvatljiviji. U godinama koje su uslijedile tvrtka Apple predstavlja Apple LaserWriter, nakon čega se u ovu utrku uključuju i druge kompanije. Danas je laserski pisač neizostavan dio uredske opreme, i teško je zamisliti radni stol sa kopjutorom, za koji nismo povezali pisač Možemo kazati da je pisač glavna periferna komponenta računala, ako izostavimo tipkovnicu i miša.
- Brzi ispis veće količine tekstualnih dokumenata
- Ispis različitih dokumenata ili fotografija, gdje nam nije važan ispis u koloru
Gore spomenuti pisači mogu obavljati i druge zadaće, ali smo spomenuli njihovu najčešću primjenu.
4. Mehanički pisač
Spomenut ćemo ovaj pisač tek zbog povijesnog značaja, da vidite kada se već pojavila potreba za ovim uređajem. Mehanički štampač izumljen je davne 1822.godine, a radio je na principu metalnih pločica koje su bile označene alfabetom. Možemo ga usporediti sa današnjom mašinom za kucanje teksta.
5. Matrični pisač / Dot Matrix
Prvi Dot Matrix pisač je predstavio IBM davne 1957.godine, ali je prvi uspjeh ovog uređaja zabilježen 1970.godine sa modelom pisača tvrtke Centronics. Printer je koristio “glavu” sa određenim brojem pinova, položenih iznad ribon trake. Ispod ribon trake prolazio je papir, na kojem se uz pomoć pinova radio otisak.
Matrični pisači i danas se koriste, posebno u bankama, raznim javnim ustanovama, pošti i sličnim uredima gdje se koriste posebni papiri sa otiskom – kada je potrebno uraditi ispis sa više kopija na posebnom “zaštićenom” papiru. Epson matrični pisači danas su kod nas najzastupljeniji, a nakon njih možda Olivetti (Italija). Za razliku od InkJet i LaserJet pisača, kod kojih se brzina mjeri u stranicama u minuti, kod matričnog pisača brzinu izražavamo brojem znakova u sekundi.
- Koristi se u uredima gdje imamo potrebu za višeslojnim papirom sa otiskom
- Matrični pisači mogu ispisivati na beskonačni papir
6. Ploter
Spomenuli smo ga na početku, pa ćemo napisati u kratkim crtama što je ploter, i zbog čega se našao u tekstu o pisačima. Dakle, ploter ima sličnosti s pisačima jer baš kao i pisač, ploter na papiru izbaci neki crtež ili što već smo mu zadali. Razlika je u tome što ploter ne koristi isti mehanizam kao pisači, nego on zapravo crta po papiru. Prvi ploter izumljen je 1953.godine, a predstavila ga je kompanija Remington-Rand.
Prvi model bio je spojen sa računalom UNIVAC, a koristio se za izradu tehničkih crteža. Riječ Ploter u prijevodu znači “crtač”, a uređaj doslovno crta i piše uz pomoć olovke, flomastera, ili nekog drugog alata koji stavimo u njega. Ploteri se najčešće koriste za crtanje vektorske grafike, a skoro nikada za ispis tekst dokumenata ili fotografija. Ploteri većinom imaju veći format ispisa papira – od A3 pa veće, dok ćemo kod uredskih pisača vidjeti da je standard A4.
- Koristi se kod crtanja tehničke dokumentacije – tehničkih crteža (strojarstvo, građevina, elektronika)
7. All In One / Pisak Kopirka Skener
Mnogi uredi koriste kompaktne uređaje da bi kompletirali potrebu obrade papira, ispisa i skeniranja fizičke dokumentacije i arhiviranja na računalo. All In One uređaji izvode 3 glavna zadatka (pisač, skeniranje i kopiranje), ne zauzimaju mnogo prostora i prilično su učinkoviti. Pisači mogu biti InkJet, Laser i rijetko neke druge izvedbe.
- Koriste se u uredima gdje se ukaže potreba
- U slučaju da korisnik ne želi profesionalni kopir aparat, All In One ga može nadomjestiti
8. Termalni printer
Termalni ili termoprinter najlakše možemo opisati kao printer koji uz pomoć grijaćeg tijela, na termoosjetljivom papiru ostavlja otisak. Danas ih često vidimo ugrađene u veće uredske kalkulatore, u trgovinama (na kasi), ili u FAX uređajima. Termo printer ima dosta brz ispis, ali je kvaliteta ispisa niska.
- Koriste se na kasi za ispis računa
- Tehnologija se ugrađuje u FAX uređaje
- Za ispis fiskalnih računa
Za kraj u par rečenica
Ukratko, pisač je uređaj koji prima (tekst ili grafiku) signal iz računala, te ga otiskuje na papir. Pisači se razlikuju po tehnologiji ispisa, brzini ispisa, tehnologiji izrade i cijeni.
