Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Članci

Što je sabirnica u arhitekturi računala i koje su 4 vrste?

Matična ploča računala
Foto: Shutterstock

Sabirnica (engl. Bus) je jedan pojam koji se često može susresti kada razgovaramo ili čitamo o računalima. Primjerice, ona se nalazi i u nazivu “USB“, gdje je označena slovom “B” (Univesal Serial Bus). Iako mnogi od nas znaju nabrojiti praktički sve dijelove računala i komponente koje se nalaze u njegovom kućištu, neki bi mogli ostati zbunjeni ako ih pitate što je zapravo sabirnica.

Ona je jedan od ključnih dijelova računala jer omogućuje komunikaciju raznih komponenti, a u nastavku teksta ćemo reći na koji način funkcionira, koje sve vrste postoje, ali i reći nešto o njezinoj povijesti i razvoju.

Što je sabirnica?

Sabirnica je komponenta u arhitekturi računala koja omogućuje komunikaciju između različitih dijelova računalnog sustava. To je, nazovimo ga tako, put kojim se prenose električni signali ili podaci između procesora, memorije, ulazno/izlaznih jedinica i drugih komponenti.

Glavna funkcija sabirnice je olakšati prijenos informacija unutar računalnog sustava. Ona omogućuje procesoru pristup memoriji radi dohvaćanja instrukcija i podataka te slanje rezultata obrade natrag u memoriju ili prema ulazno/izlaznim jedinicama. Sabirnica također omogućuje komunikaciju između uređaja kao što su tipkovnica, miš, monitor, diskovi ili mrežne kartice.

Povijest i razvoj sabirnica

Sabirnica u računalnoj arhitekturi ima dugu povijest koja je započela kada je započeo i razvoj računalnih sustava. Koncept sabirnice prvi put je predložen u poznatoj Von Neumannovoj arhitekturi koju je osmislio John von Neumann sredinom 1940-ih. Von Neumannova arhitektura koristi jedinstvenu sabirnicu koja omogućuje prijenos podataka i instrukcija između procesora, memorije i ulazno/izlaznih jedinica.

Von Neumannov model računala

Uz razvoj računalnih sustava, sabirnice su također napredovale. Tijekom 1970-ih i 1980-ih, računalni sustavi postajali su sve složeniji i zahtijevali su veću propusnost podataka. Paralelne sabirnice su se počele razvijati kako bi se omogućio prijenos više bitova istovremeno. Primjer takve sabirnice je System Bus sabirnica koja se koristila u računalima.

U isto vrijeme, u 1980-ima se pojavila RISC (Reduced Instruction Set Computer) arhitektura koja je također utjecala na razvoj sabirnica. RISC procesori su imali jednostavniji skup instrukcija, što je smanjilo kompleksnost izvođenja instrukcija i omogućilo veću brzinu rada procesora. Ova arhitektura zahtijevala je brže sabirnice kako bi se održala visoka propusnost podataka.

Suvremeni računalni sustavi koriste različite vrste sabirnica, kao što su podatkovne sabirnice, adresne sabirnice i upravljačke sabirnice. Napredne tehnologije poput PCI Express, USB i Thunderbolt također su utjecale na razvoj sabirnica. Ti standardi omogućuju brzi prijenos podataka između komponenti računalnog sustava i perifernih uređaja.

Glavne uloge sabirnice u računalu

matična ploča i sabirnice
Foto: Shutterstock

Kao što smo rekli, sabirnica u računalnom sustavu djeluje kao centralna putanja ili kanal kroz koji se podaci, adrese i kontrolne informacije prenose između procesora, memorije, ulazno/izlaznih jedinica i drugih perifernih komponenti. No, njezine uloge možemo podijeliti i na smislene cjenline. Ovo su glavne uloge sabirnica i objašnjenja zašto su tako bitne:

  1. Prijenos podataka: Glavna funkcija sabirnice je prijenos podataka između komponenti računalnog sustava. To uključuje prijenos podataka između procesora i memorije, procesora i ulazno/izlaznih jedinica te međusobno povezivanje različitih perifernih uređaja. Sabirnica omogućuje efikasan prijenos binarnih podataka, bilo da se radi o instrukcijama koje procesor izvršava ili o podacima koje procesor obrađuje.
  2. Adresiranje memorije: Sabirnica igra ključnu ulogu u adresiranju memorije. Kada procesor želi dohvatiti ili upisati podatke ili instrukcije u memoriju, koristi adresnu sabirnicu kako bi odredio njihovu lokaciju u memoriji. Procesor šalje adresne signale preko sabirnice kako bi odredio specifičnu memorijsku lokaciju s kojom želi komunicirati.
  3. Kontrola prijenosa: Sabirnica također ima funkciju upravljanja kontrolom prijenosa podataka. Ona omogućuje koordinaciju prijenosa podataka između različitih komponenti i perifernih uređaja. To uključuje kontrolu upisa i čitanja iz memorije, aktiviranje ulazno/izlaznih jedinica te upravljanje ostalim kontrolnim signalima koji su potrebni za pravilan tijek informacija.
  4. Upravljanje višekorisničkim pristupom: Sabirnice omogućuju višekorisnički pristup računalnom sustavu. Više procesora ili uređaja može pristupati sabirnici kako bi komunicirali s drugim komponentama sustava. Sabirnica osigurava pravedan pristup resursima sustava te pritom omogućuje prioritet pristupa različitim korisnicima i sprječava koliziju pri pristupu resursima.
  5. Integracija perifernih uređaja: Sabirnice omogućuju integraciju perifernih uređaja u računalni sustav. Uz pomoć odgovarajućih sabirnica, procesor može komunicirati s različitim ulazno/izlaznim jedinicama poput tipkovnice, miša, monitora, diskova ili mrežnih kartica.
  6. Sinkronizacija i upravljanje vremenom: Sabirnice imaju važnu ulogu u sinkronizaciji i upravljanju vremenom u računalnom sustavu. Različite komponente sustava moraju biti usklađene u vremenu kako bi se osigurala ispravna i pouzdana komunikacija. Sabirnica omogućuje usklađivanje vremena između procesora, memorije i perifernih uređaja kako bi se postigla sinkronizacija i koordinacija operacija.
  7. Fleksibilnost i proširivost: Sabirnice omogućuju fleksibilnost i proširivost računalnih sustava. One omogućuju dodavanje novih komponenti i perifernih uređaja u sustav bez potrebe za velikim promjenama u samoj arhitekturi. Sustav može biti proširen dodavanjem novih modula na postojeću sabirnicu ili uvođenjem nove sabirnice koja podržava više naprednih značajki i brži prijenos podataka.
  8. Kompatibilnost i standardizacija: Sabirnice su često standardizirane kako bi osigurale kompatibilnost između različitih komponenti i sustava. Standardizacija omogućuje da se različiti proizvođači pridržavaju istih pravila i specifikacija, što olakšava komunikaciju i interoperabilnost među različitim uređajima i sustavima.
  9. Efikasnost i optimizacija performansi: Dobro dizajnirane sabirnice pridonose efikasnosti i optimizaciji performansi računalnih sustava. Visoka propusnost i niska latencija sabirnica omogućuju brzi prijenos podataka i poboljšanu ukupnu brzinu rada sustava. Učinkovita upotreba sabirnice može smanjiti vrijeme čekanja i povećati produktivnost računalnih operacija.

Koje vrste sabirnica postoje u arhitekturi računala?

U arhitekturi računala postoje različite vrste sabirnica koje omogućuju komunikaciju između komponenti računalnog sustava. Ovo su četiri osnovne vrste sabirnica kada je riječ o računalima:

  1. Adresna sabirnica: Adresna sabirnica koristi se za prijenos adresa između procesora i memorijskih modula. Kada procesor želi dohvatiti ili upisati podatke ili instrukcije u memoriju, koristi adresnu sabirnicu kako bi odredio njihovu lokaciju u memoriji. Adresna sabirnica omogućuje procesoru pristup određenoj memorijskoj lokaciji.
  2. Podatkovna sabirnica: Podatkovna sabirnica omogućuje prijenos podataka između procesora, memorijskih modula i ulazno/izlaznih jedinica. Kada procesor obavlja operacije nad podacima, koristi podatkovnu sabirnicu za prijenos tih podataka između različitih komponenti sustava. Podatkovna sabirnica može biti široka, što znači da može prenijeti više bitova istovremeno, ili uska, što znači da prenosi manji broj bitova odjednom.
  3. Upravljačka sabirnica: Upravljačka sabirnica prenosi kontrolne signale i upravlja komunikacijom između komponenti računalnog sustava. To uključuje kontrolu prijenosa podataka i instrukcija, kao i kontrolu upisa i čitanja iz memorije. Upravljačka sabirnica omogućuje koordinaciju rada svih komponenti sustava i osigurava pravilan tijek informacija.
  4. Ostale sabirnice: Osim osnovnih sabirnica unutar računalnog sustava, postoje i sabirnice koje omogućuju komunikaciju s perifernim uređajima poput tipkovnice, miša, monitora, diskova ili mrežnih kartica. Ove sabirnice, poput Universal Serial Bus (USB) ili Peripheral Component Interconnect (PCI), omogućuju prijenos podataka između procesora i perifernih uređaja te omogućuju njihovo upravljanje.

Budućnost sabirnica

Spajanje RAM memorije
Foto: Shutterstock

Budućnost razvoja sabirnica u računalnoj arhitekturi donosi nekoliko značajnih trendova i inovacija koje mogu unaprijediti performanse, skalabilnost i efikasnost računalnih sustava.

Visoka propusnost je jedan od ključnih aspekata budućnosti sabirnica. S obzirom na sve veću potrebu za brzim prijenosom velikih količina podataka, istraživači i inženjeri rade na razvoju novih tehnologija i protokola koji omogućuju još veću propusnost. Primjeri uključuju sabirnice temeljene na optičkim vlaknima i bežične sabirnice s velikom propusnošću.

Smanjena latencija također je ključni cilj u razvoju sabirnica. Smanjenje latencije omogućuje brže odzive i poboljšava performanse u aplikacijama koje zahtijevaju brzu obradu podataka u stvarnom vremenu. Napredne tehnologije i tehnike upravljanja vremenom mogu doprinijeti smanjenju latencije sabirnica.

Sigurnost je također važna komponenta budućnosti sabirnica. S obzirom na porast sigurnosnih prijetnji, očekuje se razvoj naprednih sigurnosnih značajki. To uključuje enkripciju podataka koji se prenose preko sabirnice kako bi se osigurala povjerljivost i integritet. Također se očekuje razvoj mehanizama za detekciju i sprječavanje napada na sabirnice, kao i zaštita od drugih tipova napada.

Paralelna obrada je sve popularnija u računalstvu, pa se budućnost sabirnica usredotočuje na podršku i optimizaciju paralelnih operacija. Očekuje se razvoj sabirnica s većim brojem kanala za paralelne prijenose podataka, kao i poboljšanih protokola za sinkronizaciju i upravljanje paralelnim pristupom.

Integracija različitih tehnologija i standarda također je ključna u budućnosti sabirnica. Razvoj sabirnica koje podržavaju različite komunikacijske protokole, kao i integracija različitih uređaja, omogućuje veću fleksibilnost i skalabilnost računalnih sustava.

Zaključak

Sabirnica je ključna komponenta u arhitekturi računala koja omogućuje komunikaciju i prijenos podataka između različitih komponenti računalnog sustava. Ona djeluje kao centralna putanja kroz koju se podaci, adrese i kontrolne informacije prenose između procesora, memorije, ulazno/izlaznih jedinica i drugih perifernih komponenti.

Glavna funkcija sabirnice je omogućiti efikasan prijenos podataka, adresiranje memorije, kontrolu prijenosa, upravljanje višekorisničkim pristupom i integraciju perifernih uređaja. Ona također pruža osnovnu infrastrukturu koja omogućuje rad računalnih sustava i interoperabilnost različitih komponenti.

Sabirnice se razvijaju kako bi podržale trendove poput povećane propusnosti, smanjene latencije, naprednih sigurnosnih značajki, podrške za paralelnu obradu i integracije različitih tehnologija. Budućnost sabirnica donosi inovacije koje će poboljšati performanse, skalabilnost, efikasnost i sigurnost računalnih sustava.

Više...

Članci

Umjetna inteligencija je koncept koji se sve više ističe u suvremenom svijetu. Ona predstavlja područje računalnih znanosti koje se bavi stvaranjem inteligentnih sustava koji...

Članci

U digitalnom svijetu, piksel je temeljna grafička jedinica koja čini sve što vidimo na ekranima i zaslonima. Može se reći da su pikseli gradivni...

Članci

Aircash i A-bon su dva pojma koja su zadnjih godina jako popularna u Hrvatskoj. Neki ih često miješaju, odnosno smatraju da oni imaju isto...

Članci

Što je GPU? Grafička procesorska jedinica (engl. Graphics Processing Unit, GPU) postala je neizostavni dio suvremenog računarstva. Svoju popularnost i utjecaj GPU duguje njegovoj...