Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Članci

Što je rendgen? (20 činjenica koje morate znati)

Rendgensko zračenje, često poznato jednostavno kao “rendgen”, revolucionarno je otkriće koje je dramatično promijenilo medicinsku praksu, znanstvena istraživanja i brojne industrijske sektore. 

Otkriveno krajem 19. vijeka od strane Wilhelma Conrada Röntgena, ovo nevidljivo elektromagnetsko zračenje postalo je ključnim alatom u dijagnostici bolesti, istraživanju materijala i mnogim drugim primjenama. 

rendgen
FOTO: SHUTTERSTOCK

No, što zapravo čini rendgensko zračenje posebnim? Kako je moguće da nam omogućuje da “vidimo” unutar tijela i struktura koje inače ostaju skrivene? U ovom ćemo članku istražiti povijest, znanstvenu osnovu i široki spektar primjena rendgenskog zračenja.

Tko je bio Wilhelm Conrad Röntgen?

Wilhelm Conrad Röntgen bio je njemački fizičar koji je 1895. godine otkrio rendgenske zrake, nevidljivo elektromagnetsko zračenje sposobno prolaziti kroz mnoge materijale i oslikavati unutarnje strukture tijela. Njegovo otkriće revolucioniralo je medicinu, posebno dijagnostičku radiologiju, jer je omogućilo liječnicima da “gledaju” unutar tijela bez invazivnih zahvata.

Za svoj rad, Röntgen je 1901. godine primio prvu Nobelovu nagradu za fiziku

Röntgen se rodio 1845. godine u Lennepu u Njemačkoj. Kasnije je pohađao Tehničku školu u Zurichu, gdje je stekao doktorat pod vodstvom Augusta Kundta, poznatog fizičara tog doba.

Dok je 1895. godine eksperimentirao s katodnim cijevima, Röntgen je primijetio da nevidljivo zračenje iz cijevi izaziva fluorescentno svjetlucanje na zaslonu premazanom određenim kemijskim spojevima. 

Zainteresiran ovim fenomenom, nastavio je s istraživanjima i ubrzo otkrio da ovo zračenje može prolaziti kroz većinu materijala i oslikavati objekte na fotografskim pločama. Nazvao je to zračenje “X-zrakama” zbog njihove nepoznate prirode.

Iako je njegovo otkriće donijelo globalnu slavu, Röntgen je ostao skroman i predan znanstvenom radu. Preminuo je 1923. godine u Münchenu.

Röntgen je zaista bio pionir u svijetu znanosti i njegovo otkriće je i danas neizmjerno važno za brojne discipline, od medicine do industrije.

Kako funkcionira rendgen?

Rendgensko zračenje je posebno zahvaljujući svojim jedinstvenim svojstvima kao dio elektromagnetskog spektra. Da bismo razumjeli zašto je rendgensko zračenje tako posebno i kako nam omogućuje da “vidimo” unutar tijela, razmotrimo sljedeće ključne točke.

Rendgenske zrake su oblik elektromagnetskog zračenja, poput vidljive svjetlosti, radijskih valova ili ultraljubičastih zraka. No, ono što rendgenske zrake razlikuje od, primjerice, vidljive svjetlosti, jest njihova mnogo kraća valna duljina i veća energija.

Zbog svoje visoke energije, rendgenske zrake mogu proći kroz mnoge materijale, uključujući tkiva ljudskog tijela. Međutim, različiti materijali i tkiva apsorbiraju rendgenske zrake u različitim stupnjevima. Na primjer, kosti su vrlo guste i apsorbiraju više rendgenskih zraka, dok meka tkiva poput mišića i organa apsorbiraju manje.

rendgenska snimka zubiju
FOTO: SHUTTERSTOCKA

Kada rendgenske zrake prolaze kroz tijelo i pogađaju detektor (ranije fotografsku ploču, a danas često digitalni detektor), one stvaraju sliku temeljenu na količini apsorbiranog zračenja. Na slici, područja koja apsorbiraju više zračenja (poput kostiju) pojavit će se svjetlije, dok će područja koja apsorbiraju manje zračenja (poput mekih tkiva) biti tamnija.

Mogućnost razlikovanja između različitih tkiva i struktura temelji se na razlici u gustoći i sastavu materijala. To omogućuje radiolozima da identificiraju abnormalnosti, poput tumora, fraktura ili infekcija.

Budući da rendgenske zrake mogu proći kroz tijelo i pružiti sliku unutarnjih struktura bez potrebe za invazivnim zahvatom, rendgen je postao neophodan alat u dijagnostičkoj medicini.

Sve u svemu, kombinacija visoke energije rendgenskih zraka, njihove sposobnosti prolaska kroz različite materijale, i načina na koji različita tkiva apsorbiraju zračenje omogućuje nam da vizualiziramo unutarnje strukture tijela na način koji drugi oblici elektromagnetskog zračenja ne mogu postići.

20 činjenica koje morate znati o rendgenu

1. Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je rendgenske zrake slučajno 1895. godine dok je eksperimentirao s katodnim cijevima.

2. Röntgen je nazvao svoje otkriće “X-zrakama” zbog njihove nepoznate prirode. “X” u matematici često predstavlja nepoznatu varijablu.

3. Jedna od prvih rendgenskih slika koje je Röntgen napravio bila je ruka njegove supruge Anne Berthe. Na slici se jasno vidio prsten na njezinom prstu.

4. Wilhelm Röntgen dobio je prvu Nobelovu nagradu za fiziku 1901. godine zbog svog otkrića rendgenskih zraka.

5. Rendgensko zračenje omogućilo je liječnicima da “gledaju” unutar tijela pacijenta bez potrebe za kirurškim zahvatom, što je revolucioniralo dijagnostičke procedure.

6. Premda su rendgenski snimci korisni, oni također emitiraju ionizirajuće zračenje koje može biti štetno u velikim dozama. Zato je važno koristiti olovne pregače i druge zaštitne mjere prilikom snimanja.

7. Rendgen se koristi ne samo u medicini, već i u umjetnosti i arheologiji. Primjerice, rendgenski snimci omogućuju istraživačima da “gledaju” ispod površine slika i otkrivaju skrivene detalje ili prethodne radove umjetnika.

8. Rendgenska tehnologija koristi se u industriji za provjeru integriteta materijala, poput zrakoplovnih komponenata ili zavarenih spojeva, kako bi se osigurala njihova sigurnost i pouzdanost.

9. U medicinskoj radiologiji ponekad se koriste kontrastne tvari koje pacijenti progutaju ili koje se ubrizgavaju kako bi se određena područja tijela, poput krvnih žila ili probavnog sustava, jasnije vidjela na rendgenskim snimkama.

10. Iako su tradicionalne rendgenske ploče koristile fotografske filmove, moderna tehnologija sve više koristi digitalne rendgenske sisteme koji smanjuju dozu zračenja potrebnu za snimanje i omogućuju brže obrade slika.

11. Rendgenska astronomija proučava svemirske fenomene koristeći rendgensko zračenje. Sateliti i teleskopi postavljeni u svemir, poput Chandra X-ray Observatory, omogućuju znanstvenicima da proučavaju rendgenske izvore poput crnih rupa i neutronskih zvijezda.

12. Rendgenske zrake su oblik elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između ultraljubičastog zračenja i gama zračenja.

13. Danas se mnogi rendgenski uređaji koriste u kombinaciji s računalima kako bi se stvorile trodimenzionalne slike, poznate kao CT (computed tomography) skenovi, koji pružaju mnogo detaljniji prikaz unutrašnjosti tijela.

14. Dok rendgenske snimke mogu biti iznimno korisne, prekomjerna izloženost rendgenskom zračenju može povećati rizik od razvoja raka. Stoga je važno ograničiti izloženost i provoditi snimanje samo kada je medicinski opravdano.

15. Djeca su osjetljivija na rendgensko zračenje od odraslih, pa je posebno važno koristiti minimalno potrebne doze zračenja kada se snimaju djeca.

16. Rendgen se često koristi u stomatologiji kako bi se procijenilo zdravlje zuba i desni, kao i kako bi se identificirao karijes i druge dentalne bolesti.

17. Iako je Röntgen ciljano eksperimentirao s katodnim cijevima, sam efekt rendgenskog zračenja otkrio je slučajno kada je primijetio fluorescentni sjaj na obližnjem zaslonu.

rendgenski tehničar
FOTO: SHUTTERSTOCK

18. Unatoč komercijalnom potencijalu svog otkrića, Röntgen nije želio patentirati rendgenske zrake, vjerujući da bi ovo znanje trebalo biti slobodno dostupno cijeloj čovječanstvu.

19. Olovne pregače, koje se često koriste za zaštitu pacijenata i zdravstvenih radnika od rendgenskog zračenja, djeluju tako da apsorbiraju rendgenske zrake, sprečavajući ih da prodru u tijelo.

20. Rendgenske mašine koriste se na aerodromima širom svijeta za skeniranje prtljage i provjeru sadržaja kako bi se osigurala sigurnost putnika.

20 načina korištenja rendgena

Rendgensko zračenje ima mnogo primjena izvan uobičajenih medicinskih slika koje mnogi od nas poznaju. Evo 20 načina na koje se rendgensko zračenje koristi:

1. Medicinska dijagnostika. Za otkrivanje fraktura, infekcija, tumora i drugih patologija unutar tijela.

2. Stomatologija. Za identifikaciju karijesa, procjenu zuba, korijena i čeljusti.

3. CT skeniranje. Kompjutorizirana tomografija koristi rendgenske zrake za stvaranje detaljnih poprečnih slika tijela.

4. Mamografija. Ovo je specifična rendgenska tehnika za skeniranje dojki u potrazi za tumornim masama ili kalcifikacijama.

5. Angiografija. Ovo je tehnika u kojoj se rendgen koristi za vizualizaciju krvnih žila koristeći kontrastno sredstvo.

6. Rendgenska kristalografija. Ovdje rendgen služi za određivanje molekulske strukture kristala.

7. Rendgenska fluorescencija. Ovo je analitička tehnika za određivanje kemijskog sastava materijala.

8. Rendgenska difrakcija. Služi za analizu materijala i određivanje njihove kristalne strukture.

9. Zračne luke i sigurnosne provjere. Rendgen se koristi za pregled prtljage i paketa u potrazi za opasnim predmetima.

10. Industrijsko testiranje. Ovo služi za otkrivanje pukotina ili nedostataka u zavarenim spojevima, metalnim komponentama ili kompozitima, što je vrlo korisno u mehatronici.

11. Rendgenska astronomija. Za proučavanje svemirskih fenomena poput crnih rupa i supernova.

12. Terapija zračenjem. Koristi se u onkologiji za liječenje određenih vrsta raka.

13. Barij i rendgen. Barij se koristi kao kontrastno sredstvo kako bi se pregledao probavni sustav.

14. Arheologija. Za proučavanje povijesnih artefakata i fosila bez oštećivanja.

15. Ispitivanje umjetničkih djela. Za otkrivanje prethodnih slika ispod površine ili procjenu stanja konzervacije.

16. Rendgenska mikroskopija. Koristi se u istraživanju kako bi se dobila visoka rezolucija i dubinsko fokusiranje prilikom proučavanja malih objekata.

17. Terapija plazma zračenjem. U kojoj se koriste rendgenske zrake za liječenje površinskih tumora kože.

18. Denzitometrija kostiju. Koristi se za mjerenje gustoće kostiju i procjenu rizika od osteoporoze.

19. Proučavanje umjetnih materijala. Rendgen se koristi za proučavanje kao što su poluvodiči ili nanomaterijali, kako bi se razumjela njihova struktura i svojstva.

20. Geološka analiza. Rendgen se koristi za analizu minerala i kamenja te proučavanje struktura unutar Zemlje.

Rendgensko zračenje je iznimno svestrano i koristi se u širokom spektru disciplina i industrija, čime se potvrđuje njegova važnost i nezamjenjivost u suvremenom društvu.

Više...

Članci

Dakle, čuli ste za SEO, ali niste baš sigurni što to znači ili možda niste sigurni kako vam može pomoći da postignete svoje ciljeve....

Članci

Malo tko danas ne zna što je Instagram. Međutim, jasno je da će biti onih koji ga ne koriste i mogli bi se zapitati...

Članci

Skener je prije svega ulazna jedinica računala, što znači da uz pomoć iste možemo unijeti neke podatke u računalo. Točnije, služi za pretvorbu opipljivih...

Članci

PayPal je najpoznatiji digitalni novčanik na svijetu, a koristi se u raznim plaćanjima putem Interneta te u nekim od najvećih online trgovina na svijetu....