Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Članci

Što je fotokopiranje, kako funkcionira i 5 vrsta uređaja

Fotokopiranje
Foto: Pixabay

Fotokopiranje je proces umnožavanja papirnatih dokumenata koji je postao nezamjenjiv u poslovanju i u svakodnevnom životu. Od jednostavnog umnožavanja članaka ili stranica knjiga do kopiranja identifikacijskih dokumenata, fotokopiranje je postalo nešto bez čega danas ne možemo. U nastavku ovog teksta ćemo pokušati što detaljnije objasniti što je fotokopiranje, kako funkcionira, i koji su prednosti i nedostaci ove tehnologije.

Također ćemo se osvrnuti na povijest fotokopiranja, različite vrste fotokopirnih strojeva i zašto se koriste u praksi. Bez sumnje, mogućnost fotokopiranja je postala jedan od važnijih izuma u posljednjih nekoliko desetljeća, a ona se i dalje razvija kako bi se poboljšala kvaliteta dokumenata i smanjili troškovi.

Povijest fotokopiranja

Natpis "fotokopiranje" na engleskom jeziku
Foto: Unsplash

Kao što smo spomenuli u uvodu, fotokopiranje je tehnologija koja se koristi za umnožavanje papirnatih dokumenata i postala je nezamjenjiv čin u poslovanju i svakodnevnom životu. Međutim, prije nego što su fotokopirni strojevi postali dostupni, umnožavanje dokumenata bilo je izrazito komplicirano, a ručno prepisivanje bilo je zapravo jedini način za dobivanje više kopija dokumenata.

Fotokopiranje kakvo danas znamo započelo je kada su ljudi prvi put počeli pokušavati stvoriti sliku pomoću svjetla. 1727. godine, Johann Heinrich Schulze otkrio je da su neke kemikalije osjetljive na svjetlost i to je bila jedna od početnih ideja fotokopiranja. Međutim, tek 1839. godine, Louis Daguerre je predstavio daguerotipiju (ime je izvedeno iz prezimena izumitelja), prvu uspješnu tehniku za snimanje fotografija.

Nekoliko godina kasnije, 1842. godine, John Herschel je razvio kemijski proces koji se koristio za stvaranje negativa, što je bio prvi korak prema razvoju fotokopiranja. 1861. godine, James Clerk Maxwell predložio je ideju da se slika može umnožiti korištenjem svjetlosnih valova. Međutim, nije bilo praktičnih primjena za ovu ideju sve do 1907. godine, kada je američki izumitelj Chester Carlson prvi put eksperimentirao s elektrostatičkim umnožavanjem dokumenata.

Carlson je proveo više od desetljeća eksperimentirajući s različitim kemijskim procesima i tehnikama prije nego što je uspio stvoriti funkcionalni prototip fotokopirnog uređaja. Njegov prvi uspješni fotokopirni uređaj nazvan je “Ozalid”, a patentirao ga je 1937. godine.

Prvi fotokopirni uređaji bili su skupi i prilično nepraktični, a nisu se pretjerano često koristili sve do 1950-ih godina. U to vrijeme, tvrtka Xerox Corporation predstavila je prvi masovni fotokopirni uređaj koji je postao popularan diljem svijeta. Danas postoji veliki broj proizvođača fotokopirnih uređaja, a ova tehnologija se nastavlja razvijati kako bi se poboljšala kvaliteta i učinkovitost procesa umnožavanja dokumenata.

Kako radi fotokopirni uređaj?

Fotokopirni uređaj
Foto: Pixabay

Mnogi znaju neki osnovni princip rada fotokopirnog uređaja. Neka laička definicija je da je fotokopirni stroj zapravo kombinacija skenera i pisača jer prvo je potrebno skenirati dokument, a zatim ga ispisati. No, sam proces fotokopiranja puno je detaljniji od toga.

Rad fotokopirnog uređaja temelji se na principu elektrostatičke kopije. Ovaj proces koristi svjetlost kako bi se stvorila slika originalnog dokumenta na fotoprovodnoj površini.

Sam fotokopirni uređaj se sastoji od nekoliko glavnih dijelova, kao što su izvor svjetlosti, zrcalo i leća. Izvor svjetlosti stvara svjetlosni snop koji se reflektira na ogledalu i fokusira na objektiv leće. Objektiv zatim usmjerava svjetlosni snop na površinu dokumenta koje se kopira. Kada se svjetlost odbije od površine dokumenta, ona prolazi kroz leće i projicira se na fotoosjetljivu površinu zvanu fotoosjetljivi bubanj. Ova površina prekrivena je fotoprovodnim materijalom koji privlači pozitivno nabijene ione.

Kada svjetlost pada na površinu bubnja, fotoprovodni materijal se ionizira, što mijenja njegovu nabijenost. Negativno nabijena tinta zatim se stavlja na bubanj, a ona se privlači na mjesta gdje je fotoprovodni materijal ostao netaknut. Na taj način, slika originalnog dokumenta stvara se na površini bubnja. Nakon što se slika stvori na bubnju, na njega se nanosi toner koji se lijepi na mjesta gdje je fotoprovodni materijal prethodno privukao tintu. Toner se tada fiksira na papir zagrijavanjem, što stvara trajni otisak.

Naposljetku, kopija izlazi iz uređaja, a bubanj se čisti kako bi se pripremio za sljedeću kopiju.

Koje vrste fotokopirnih uređaja postoje?

Danas postoji nekoliko vrsta fotokopirnih uređaja koji rade na drukčiji način ili služe za drukčije primjene. U nastavku ćemo navesti neke od njih.

1. Osnovni fotokopirni uređaji

Osnovni fotokopirni uređaji su najjednostavniji oblik tog tipa. Oni su obično jednostavni za upotrebu i pristupačni u cijeni. Ovi uređaji su idealni za manje poslovne ili kućne potrebe, ali nemaju dodatne funkcije poput skeniranja i slanja faksova.

2. Multifunkcijski fotokopirni uređaji

Multifunkcijski fotokopirni uređaji kombiniraju funkcije kopiranja, skeniranja, faksa te ponekad i ispisa u jednom uređaju. Ovi strojevi su idealni za urede i tvrtke koje trebaju obaviti veliku količinu zadataka s dokumentima na jednom mjestu, a istovremeno žele smanjiti potrebu za više uređaja.

3. Mrežni fotokopirni uređaji

Mrežni fotokopirni uređaji povezani su s mrežom i omogućuju korisnicima da dijele funkcionalnosti uređaja za fotokopiranje. Oni su idealni za urede s više korisnika koji žele pristupiti uređaju sa svojih radnih mjesta.

4. Digitalni fotokopirni uređaji

Digitalni fotokopirni uređaji koriste se za stvaranje visokokvalitetnih digitalnih kopija. Oni su opremljeni visokom rezolucijom i omogućuju korisnicima da prilagode postavke kako bi postigli najbolje rezultate. Ovi strojevi su idealni za umnožavanje fotografija i umjetničkih djela.

5. Fotokopirni uređaji velikih formata

Fotokopirni uređaji velikih formata koriste se za umnožavanje tehničkih crteža, planova i drugih dokumenata većih veličina. Ovi uređaji su idealni za arhitekte, inženjere i građevinske tvrtke koje trebaju napraviti više kopija velikih tehničkih crteža.

Kako bi mogla izgledati budućnost fotokopiranja?

digitalni dokumenti
Foto: Pixabay

Predviđa se da će budućnost fotokopiranja biti obilježena nastavkom razvoja digitalne tehnologije i smanjenjem potrebe za papirnim dokumentima. Umjesto toga, očekuje se da će se koristiti elektronički dokumenti, koji se mogu lako kopirati i prenositi putem Interneta.

Jedna od glavnih prednosti digitalne tehnologije u fotokopiranju je da omogućuje stvaranje kopija visoke kvalitete s manje troškova i većom brzinom. Također, digitalni dokumenti mogu se pohranjivati u oblaku ili drugim digitalnim skladištima, što olakšava njihovo dijeljenje i distribuciju.

No, unatoč tome što se fotokopiranje sve više integrira u digitalni svijet, i dalje će biti potrebe za fizičkim dokumentima u nekim situacijama poput potpisa ili pečata na važnim dokumentima. Stoga će fotokopiranje vjerojatno i dalje ostati bitan čin za mnoge poslovne i osobne svrhe.

Zaključak

Fotokopiranje je proces umnožavanja dokumenata koji se koristi u mnogim poslovnim i osobnim situacijama. Od samog početka, fotokopiranje je prošlo kroz nekoliko razvojnih faza, što je dovelo do raznih vrsta fotokopirnih strojeva koji su dostupni danas.

Korisnost fotokopiranja i dalje je neprocjenjiva u mnogim industrijskim sektorima, od arhitekture i građevinarstva, do marketinga i oglašavanja. Fotokopiranje je također postalo dostupno i pristupačno širokom spektru korisnika u obliku različitih vrsta fotokopirnih strojeva, koji mogu zadovoljiti različite potrebe. Bez obzira na vrstu fotokopiranja koju odaberete, osigurava se visoka kvaliteta i brzina reprodukcije dokumenata.

Više...

Članci

Umjetna inteligencija je koncept koji se sve više ističe u suvremenom svijetu. Ona predstavlja područje računalnih znanosti koje se bavi stvaranjem inteligentnih sustava koji...

Članci

U digitalnom svijetu, piksel je temeljna grafička jedinica koja čini sve što vidimo na ekranima i zaslonima. Može se reći da su pikseli gradivni...

Članci

Aircash i A-bon su dva pojma koja su zadnjih godina jako popularna u Hrvatskoj. Neki ih često miješaju, odnosno smatraju da oni imaju isto...

Članci

Što je GPU? Grafička procesorska jedinica (engl. Graphics Processing Unit, GPU) postala je neizostavni dio suvremenog računarstva. Svoju popularnost i utjecaj GPU duguje njegovoj...