Što je CPU odnosno procesor, čemu on služi i koje su njegove osnovne komponente? Saznajte u ovom jednostavnom, ali isto tako i informativnom članku.
CPU, centralna procesorska jedinica, ili jednostavno procesor, je mozak računala, glavni čip na računalu odgovoran za izvođenje svih zadataka. On upućuje druge sastavnice računala što da rade, prema instrukcijama koje mu šalju programi (softver) pokrenuti na računalu.
Osnove CPU-a
Oblik, dizajn i implementacija CPU-a su se mijenjali tijekom svoje povijesti, ali njihova osnovna operacija ostala je gotovo nepromijenjena.
Osnovne komponente CPU-a su:
- aritmetička logička jedinica (ALU) koja obavlja aritmetičke i logičke operacije
- registri procesora koji opskrbljuju ALU operandima i pohranjuju rezultate ALU operacija
- kontrolna/upravljačka jedinica (CI) koja upravlja dohvaćanjem (iz RAM-a) i izvršenjem instrukcija usmjeravajući koordinirane operacije ALU-a, registara i drugih komponenti
U osnovi, CPU-i obavljaju isti instrukcijski ciklus: dohvati, dekodiraj, izvrši i zapiši.
Moderni procesori su maleni i u obliku kvadrata, a sadrže više metalnih konektora ili igli na donjoj strani. CPU se umeće izravno u ležište za procesor ili CPU utor na matičnoj ploči, s iglama prema dolje.
Svaka matična ploča podržava samo određenu vrstu (ili raspon) CPU-a, stoga morate provjeriti specifikacije proizvođača matične ploče prije nego što pokušate zamijeniti ili nadograditi CPU na računalu. Moderni CPU-i također imaju priloženi hladnjak i mali ventilator koji ide izravno na vrh CPU-a kako bi se raspršila toplina.
Procesor na osobnom računalu ili ugrađen u male uređaje (laptopi, tableti, smartfoni) često se zove mikroprocesor, što znači da su sadržani na jednom integriranom krugu (IC) – čipu. IC čip sadrži CPU koji može imati memoriju, periferna sučelja i druge komponente računala; takvi višenamjenski, integrirani uređaji nazivaju se sustavi na čipu (SoC). Primjer je Qualcomm Snapdragon 835.
Što je CPU jezgra?
Većina današnjih procesora je višejezgrena. Svaka jezgra je sama po sebi jedan CPU, a brojni programi su napisani tako da više jezgri može istovremeno raditi na obrađivanju podataka koje program zahtijeva – što znatno povećava brzinu kojom se izvodi taj program (paralelno procesiranje/obrada). Višejezgreni procesori su samim time i brži, iako to ovisi i o programu koji pokrećete.
Brzina se izražava u gigahercima (GHz; herc – jedan u sekundi), i gruba je indikacija broja izračuna koje procesor može obaviti svake sekunde – što je veća brzina, to je veći broj izračuna.
Procesor ne prima konstantan pritok informacija. Umjesto toga, on prima informacije u manjim komadima poznatima kao „riječ“. Procesor je ograničen količinom bitova u jednoj riječi ili instrukcijskom setu. Stoga postoji razlika između 32-bitnih i 64-bitnih procesora. 32-bitni procesori imaju manji broj izračuna po sekundi pa sporije izvršavaju operacije i mogu pristupiti manjem kapacitetu RAM-a (3-4GB). Većina današnjih procesora je 64-bitna.
Savjeti za kupovinu novog procesora
Ako planirate kupiti novi procesor za svoje računalo, postoji tako nekoliko značajki na koje morate obratiti pozornost. Glavna od njih je svakako kompatibilnost procesora s matičnom pločom. Kao što znamo, svaki procesor ne može se priključiti na svaku matičnu ploču, tako da je bitno da te dvije komponente budu kompatibilne.
Druga stvar na koju bi mogli obratiti pozornost je zapravo kolike su vaše potrebe, odnosno kakav vam procesor zapravo treba. Ranije smo spomenuli da procesori mogu biti 32-bitni i 64-bitni, a pritom mogu imati i više procesorskih jezgri. Ponekad vam neće niti trebati velik broj jezgri ako ih zapravo nećete ni koristiti. To može značajno smanjiti cijenu procesora koja je svakako mnogima jedan od velikih preduvjeta prilikom kupovine procesora.
Još jedna od značajki na koje se može obratiti pozornost je sustav hlađenja procesora. Kao što znamo, procesori se prilikom rada zagrijavaju te ih je potrebno hladiti. Tada je bitno obratiti pozornost i na sam način hlađenja te utvrditi odgovara li vam ili ne.
