Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Članci

Što je BDP i za što se koristi?

BDP označava Bruto domaći proizvod i predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja koji se koristi za mjerenje ekonomske aktivnosti i veličine ekonomije jedne zemlje. 

To je ukupna vrijednost dobara i usluga koje se proizvode unutar granica zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično mjesečno, kvartalno ili godišnje.

BDP je važan indikator jer omogućava analizu rasta ili pada ekonomije, omjera potrošnje, investicija i izvoza, te također pomaže u donošenju ekonomskih politika i planiranju razvojnih strategija. 

BDP se često koristi za usporedbu ekonomske aktivnosti među različitim zemljama i za određivanje ekonomske snage ili standarda života. 

Međutim, treba imati na umu da BDP nije uvijek potpuni pokazatelj ekonomske dobrobiti zemlje jer ne uzima u obzir druge faktore kao što su raspodjela dohotka, socijalna nejednakost i kvaliteta života. Zbog toga se često koriste i drugi ekonomski pokazatelji kako bi se bolje razumjelo stanje ekonomije i društva.

Mali uvod u BDP

Bruto domaći proizvod (BDP) je jedan od najtemeljnijih i najčešće korištenih ekonomskih pokazatelja koji pruža dubok uvid u gospodarsku aktivnost jedne zemlje. 

BDP
FOTO: SHUTTERSTOCK

Bez obzira na to jeste li ekonomski analitičar, vladin dužnosnik, ili jednostavno znatiželjni građanin, BDP predstavlja ključnu mjeru ekonomske snage i razvoja koji oblikuje društvo u kojem živimo.

Kroz analizu BDP-a, moguće je razumjeti rast i opadanje gospodarstva, identificirati trendove i ekonomske cikluse te stvoriti temelje za planiranje dugoročnih ekonomskih politika. 

Ovaj važan ekonomski indikator ne samo da utječe na donošenje odluka na državnoj razini, već također ima dubok utjecaj na svakodnevni život građana, od njihove kupovne moći do zapošljavanja i pristupa javnim uslugama.

No, unatoč njegovoj važnosti, BDP nije bez kontroverzi i izazova. 

Kritičari tvrde da ovaj pokazatelj ne uspijeva u potpunosti odražavati stvarnu dobrobit društva, zanemarujući važne aspekte kao što su socijalna nejednakost, kvaliteta okoliša i društveni napredak. 

Zbog toga, stručnjaci diljem svijeta rade na razvoju novih mjernih alata koji će bolje odražavati sveukupnu dobrobit društva.

U ovom članku istražit ćemo BDP s različitih perspektiva, razjasniti kako se izračunava i kako se koristi u ekonomskoj analizi, te istaknuti njegove snage i ograničenja. 

Također ćemo razmotriti neke od alternativnih pokazatelja koji se razvijaju kako bi nadopunili BDP i pružili sveobuhvatniji pogled na ekonomsku dobrobit jedne nacije. 

Bez sumnje, razumijevanje BDP-a i njegove uloge ključno je za izgradnju održivih i prosperitetnih ekonomija koje će služiti dobrobiti svih njenih građana.

Metode izračunavanja BDP-a

Izračunavanje Bruto domaćeg proizvoda (BDP) uključuje dvije glavne metode: metodu proizvodnje i metodu potrošnje. 

Ove metode pružaju različite perspektive na stvaranje vrijednosti unutar zemlje, a konačni rezultat je isti – ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u određenom vremenskom razdoblju.

računanje BDP-a
FOTO: SHUTTERSTOCK

1. Metoda proizvodnje

Metoda proizvodnje, također poznata kao metoda dodane vrijednosti, temelji se na mjeri vrijednosti dobara i usluga koje su proizvedene unutar granica zemlje. Ova metoda uzima u obzir sve faze proizvodnog procesa i vrijednost koju svaka faza dodaje do krajnjeg proizvoda.

Evo kako izgleda postupak izračuna BDP-a metodom proizvodnje: 

  • prvo se određuje ukupna vrijednost krajnjih proizvoda i usluga proizvedenih u zemlji tijekom određenog vremenskog razdoblja, obično godine. Ovo uključuje sve robe koje su proizvedene u industriji, poljoprivredi i uslugama.
  • kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje vrijednosti, oduzimaju se troškovi međuproizvoda i usluga koje se koriste u proizvodnom lancu. Na primjer, ako tvornica proizvodi automobile, vrijednost guma i stakala koji se koriste u proizvodnji će se oduzeti kako se ne bi dvostruko računali.
  • ako postoji neto inozemna dobit (razlika između inozemnih prihoda koje zemlja ostvaruje i izdataka koje plaća stranim zemljama), ta se vrijednost dodaje kako bi se uzela u obzir ukupna ekonomska aktivnost zemlje.
  • na kraju, dodaje se neto porez na proizvod kako bi se dobio konačni iznos BDP-a. Neto porez na proizvod je razlika između poreza koje vlada prikupi od tvrtki i subvencija koje pruža tvrtkama.

2. Metoda potrošnje

Metoda potrošnje temelji se na mjeri ukupne potrošnje dobara i usluga od strane kućanstava, države i poslovnog sektora unutar zemlje.

Postupak izračuna BDP-a metodom potrošnje uključuje sljedeće korake:

  • mjeri se ukupna potrošnja kućanstava na dobra i usluge kao što su hrana, odjeća, stanovanje, prijevoz, itd.
  • uzima se u obzir ukupna investicija u proizvodna sredstva, poput strojeva, opreme, zaliha i infrastrukture
  • uključuje se ukupna potrošnja vlade na javne usluge, obrazovanje, zdravstvenu skrb, obranu, itd.
  • neto izvoz se dobiva oduzimanjem vrijednosti uvoza od vrijednosti izvoza. Ako zemlja više izvozi nego što uvozi, tada se to smatra pozitivnim neto izvozom.
  • konačno, BDP se dobiva zbrajanjem potrošnje kućanstava, investicija, državne potrošnje i neto izvoza: BDP = Potrošnja kućanstava + Investicije + Državna potrošnja + Neto izvoz

Obje metode izračunavanja BDP-a, metoda proizvodnje i metoda potrošnje, trebaju dati približno isti rezultat. Ako postoje razlike, to može biti zbog nesavršenih podataka i statistika, što je izazov s kojim se suočavaju statistički zavodi u mnogim zemljama.

Koja je važnost BDP-a u analizi ekonomske aktivnosti?

Važnost Bruto domaćeg proizvoda (BDP) u analizi ekonomske aktivnosti je iznimno značajna jer pruža dubok uvid u gospodarski rast, produktivnost i razvoj jedne zemlje. 

BDP je ključni ekonomski pokazatelj koji se koristi na različitim razinama, od lokalnih do globalnih, te ima nekoliko važnih uloga u analizi ekonomske aktivnosti:

1. Mjera gospodarskog rasta

BDP omogućuje praćenje promjena u gospodarskoj aktivnosti tijekom vremena. Rast BDP-a pokazuje povećanje proizvodnje dobara i usluga u zemlji, što može ukazivati na gospodarski prosperitet. S druge strane, pad BDP-a može upućivati na recesiju ili usporavanje ekonomske aktivnosti.

2. Usporedba ekonomske snage među zemljama

BDP omogućuje usporedbu gospodarske snage različitih zemalja. Zemlje s višim BDP-om obično imaju veći ekonomski potencijal, viši standard života i bolje prilike za građane. Uspoređivanjem BDP-a možemo identificirati najrazvijenije zemlje, gospodarske vođe, ali i one koje trebaju podršku u razvoju.

novac i BDP
FOTO: SHUTTERSTOCK

3. Određivanje ekonomske politike

BDP igra ključnu ulogu u oblikovanju ekonomske politike. Vlade i ekonomske institucije koriste podatke o BDP-u kako bi donosile odluke o monetarnoj politici (kretanju kamatnih stopa), fiskalnoj politici (porezi i rashodi) i trgovinskim politikama. 

Na temelju trendova BDP-a, mogu se poduzeti mjere kako bi se potakao gospodarski rast ili stabilizirao gospodarski ciklus.

4. Planiranje razvojnih strategija

BDP pruža informacije koje su ključne za planiranje dugoročnih razvojnih strategija i projekata. Na temelju BDP-a, zemlje mogu identificirati sektore koji bilježe rast i poticati njihov daljnji razvoj. 

Također, BDP omogućuje praćenje učinka politika i mjera koje su poduzete kako bi se ostvario ekonomski napredak.

5. Praćenje socijalnih indikatora

BDP ima snažan utjecaj na socijalne indikatore poput zapošljavanja, siromaštva, obrazovanja i zdravstva. Gospodarski rast može stvoriti nove radne prilike i poboljšati životni standard, što ima pozitivan učinak na kvalitetu života građana.

Unatoč svojoj važnosti, BDP također ima ograničenja, posebno što se tiče izostavljanja neformalne ekonomije, nejednakosti i društvenih aspekata. 

Zbog toga, ekonomisti i analitičari često koriste i druge pokazatelje kako bi dobili sveobuhvatan uvid u ekonomsku aktivnost i dobrobit društva. Ipak, BDP ostaje jedan od osnovnih i nezamjenjivih pokazatelja u analizi ekonomske aktivnosti i razvoja jedne zemlje.

Koja su ograničenja i kritike BDP-a

Ograničenja i kritike Bruto domaćeg proizvoda (BDP) su važni aspekti koje treba razumjeti prilikom analize ekonomske aktivnosti. Iako je BDP koristan pokazatelj, ima nekoliko nedostataka koji utječu na njegovu sposobnost da potpuno odrazi stvarnu dobrobit društva. 

Evo nekih od glavnih ograničenja i kritika BDP-a:

  • BDP se temelji na službenim statistikama i izvješćima, što znači da ne obuhvaća neformalnu ekonomiju koja se ne prijavljuje i ne bilježi. To uključuje mnoge samostalne radnike, sitne trgovce i neplaćeni rad koji nije evidentiran u službenim statistikama. Stoga, BDP može podcijeniti stvarni opseg gospodarske aktivnosti u nekim zemljama.  Recimo, u nekim zemljama postoji značajan broj neformalnih trgovaca na ulicama koji prodaju različite proizvode, ali često nisu registrirani i ne plaćaju porez. Budući da njihova aktivnost nije uključena u BDP, stvarna ekonomska aktivnost i dohodak mogu biti veći od onoga što BDP prikazuje.
  • BDP ne uzima u obzir raspodjelu dohotka unutar društva. Stoga, iako može postojati visok BDP, to ne znači nužno da je većina stanovništva prosperitetna. Ako je raspodjela dohotka vrlo nejednaka, veliki dio populacije može ostati u siromaštvu, unatoč visokom BDP-u. Tako neka zemlja s visokim BDP-om može imati vrlo bogatih pojedinaca i korporacija, ali istovremeno veliki broj građana može živjeti u siromaštvu ili ispod praga siromaštva.
  • BDP ne uzima u obzir ekološke troškove i društvene aspekte koji su ključni za održivost i dobrobit društva. Porast BDP-a može biti praćen degradacijom okoliša, iscrpljivanjem prirodnih resursa i povećanjem zagađenja, što dugoročno može imati negativne posljedice za društvo i okoliš.
  • BDP se temelji na mjerljivim ekonomskim čimbenicima kao što su proizvodnja i potrošnja dobara i usluga, ali ne uključuje nematerijalne aspekte života kao što su sreća, zadovoljstvo, obiteljski odnosi i društvene veze. Tako neka država može imati visok BDP, ali njezini građani mogu osjećati nisku razinu sreće i zadovoljstva, što sugerira da BDP ne odražava potpunu sliku njihove dobrobiti.

Kako bi se nadomjestili ovi nedostaci, razvijaju se alternativni pokazatelji poput Bruto nacionalne sreće (BNS) i Indeksa ljudskog razvoja (ILR), koji nastoje uzeti u obzir ne samo ekonomske aspekte već i socijalne, okolišne i društvene čimbenike kako bi se bolje mjerila stvarna dobrobit društva.

BDP zanimljivosti
FOTO: SHUTTERSTOCK

Koji su alternativni pokazatelji ekonomske dobrobiti?

Alternativni pokazatelji ekonomske dobrobiti nastali su kao odgovor na ograničenja i kritike Bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ti pokazatelji teže pružiti sveobuhvatan uvid u dobrobit društva, uzimajući u obzir ne samo ekonomske aspekte već i socijalne, okolišne i društvene čimbenike. 

1. Bruto nacionalna sreća (BNS)

Bruto nacionalna sreća (BNS) je koncept koji je razvio kralj Jigme Singye Wangchuck iz Butana s ciljem da se mjere svi aspekti dobrobiti građana, a ne samo gospodarski rast. I ne, ne odnosi se na jackpot dobitke u državi.

BNS se temelji na četiri ključna elementa: održivi ekonomski razvoj, zaštita kulturnih vrijednosti, očuvanje okoliša i promicanje društvene jednakosti. Ovaj pokazatelj uzima u obzir sreću i zadovoljstvo građana, socijalnu pravdu i ravnotežu između čovjeka i prirode.

Butan je jedna od zemalja koja koristi BNS kao alternativni pokazatelj umjesto BDP-a. Njihova vlada postavlja cilj da BNS raste u korak s ekonomskim rastom, kako bi osigurala da ekonomska aktivnost ide u korist dobrobiti društva i očuvanja njihove kulture i okoliša.

2. Indeks ljudskog razvoja (ILR)

Indeks ljudskog razvoja (ILR) razvio je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) kako bi se ocijenio napredak država u ostvarivanju ljudskih potreba i dobrobiti. 

ILR uzima u obzir tri ključne dimenzije: očekivanu životnu dob, obrazovanje (mjereno indeksom obrazovanja koji uključuje očekivanu duljinu školovanja i prosječnu duljinu školovanja) i životni standard (mjereno nacionalnim bruto dohotkom po stanovniku).

3. Indeks sreće

Indeks sreće je pokazatelj koji rangira zemlje prema sreći i zadovoljstvu njihovih građana. Mjeri se na temelju anketa i istraživanja koja procjenjuju osjećaj sreće, emocionalnu dobrobit i zadovoljstvo životom građana. 

S obzirom na nematerijalnu prirodu sreće, ovaj indeks pokušava uhvatiti aspekte života koji idu izvan ekonomije.

4. Indeks društvenog napretka

Indeks društvenog napretka (IDN) usredotočen je na mjerenje kvalitete života i dobrobiti društva. Ovaj indeks uključuje nekoliko ključnih komponenti poput osnovnih potreba (hrana, voda, stanovanje, zdravstvo), osnovna obrazovanja, zdravstvene skrbi, osobne sigurnosti, osobnih sloboda i okoline. IDN pokušava izmjeriti stvaran utjecaj politika i mjera na kvalitetu života građana.

sve o BDP-u
FOTO: SHUTTERSTOCK

5. Ekološki pokazatelji

Uzimajući u obzir važnost očuvanja okoliša, razvijaju se i ekološki pokazatelji koji ocjenjuju utjecaj gospodarske aktivnosti na okoliš. 

To uključuje Indeks ekološkog otiska, koji mjeri koliko prirodnih resursa troši zemlja u odnosu na svoje sposobnosti obnavljanja, i Indeks ekološke pravednosti, koji ocjenjuje kako ekološki teret distribuiraju unutar i između zemalja.

Zaključak

Bruto domaći proizvod (BDP) predstavlja ključni ekonomski pokazatelj koji je postao nezaobilazan alat u analizi ekonomske aktivnosti i razvoja jedne zemlje. 

Bez sumnje, BDP ima svoje prednosti jer pruža kvantitativni uvid u ukupnu vrijednost dobara i usluga koje se proizvode unutar zemlje. To nam omogućuje praćenje gospodarskog rasta, usporedbu ekonomske snage među zemljama i donošenje važnih odluka vezanih za ekonomsku politiku i razvojne strategije.

Ipak, BDP također nosi sa sobom ograničenja i kritike koje se ne smiju zanemariti. Njegova osnovna mana je što ne uzima u obzir neke ključne aspekte koji su od vitalnog značaja za stvarnu dobrobit društva. 

BDP ne obuhvaća neformalnu ekonomiju, čime podcjenjuje stvarnu ekonomsku aktivnost. Osim toga, ovaj pokazatelj ne odražava socijalnu nejednakost i raspodjelu dohotka, što može stvoriti iskrivljen prikaz ekonomske dobrobiti i standarda života građana.

Još jedan važan aspekt koji BDP ne obuhvaća su ekološki i društveni faktori. Povećanje BDP-a može ići ruku pod ruku s degradacijom okoliša i društvenim nesrazmjerima, što dugoročno može negativno utjecati na dobrobit društva. 

Stoga, očuvanje okoliša, socijalna pravda i ravnoteža između čovjeka i prirode postaju jednako bitni za stvarno napredovanje i održivi razvoj.

Uz ograničenja BDP-a, razvijaju se alternativni pokazatelji ekonomske dobrobiti koji nastoje nadopuniti ovaj ključni pokazatelj. 

Bruto nacionalna sreća (BNS), Indeks ljudskog razvoja (ILR), Indeks društvenog napretka (IDN) i drugi pokazatelji fokusiraju se na širu sliku dobrobiti društva, uključujući sreću, zadovoljstvo, socijalnu pravdu, zaštitu okoliša i održivi razvoj. 

Korištenje ovih alternativnih pokazatelja pruža bolji uvid u stvarne potrebe građana, društvene nejednakosti i ekološki utjecaj ekonomske aktivnosti.

U konačnici, BDP ostaje važan alat u analizi ekonomske aktivnosti, ali za potpunu sliku društvenog napretka i dobrobiti, potrebno je koristiti i druge pokazatelje. 

Sveobuhvatna analiza ekonomije mora uključivati društvene, ekološke i ekonomske aspekte kako bi se stvorila održiva i prosperitetna budućnost za sve građane. Integracija alternativnih pokazatelja u ekonomske politike i strategije može nam pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja i stvaranju boljeg društva za sve.

Više...

Članci

Umjetna inteligencija je koncept koji se sve više ističe u suvremenom svijetu. Ona predstavlja područje računalnih znanosti koje se bavi stvaranjem inteligentnih sustava koji...

Članci

U digitalnom svijetu, piksel je temeljna grafička jedinica koja čini sve što vidimo na ekranima i zaslonima. Može se reći da su pikseli gradivni...

Članci

Aircash i A-bon su dva pojma koja su zadnjih godina jako popularna u Hrvatskoj. Neki ih često miješaju, odnosno smatraju da oni imaju isto...

Članci

Što je GPU? Grafička procesorska jedinica (engl. Graphics Processing Unit, GPU) postala je neizostavni dio suvremenog računarstva. Svoju popularnost i utjecaj GPU duguje njegovoj...