Hlađenje računala je najčešći razlog zašto PC “odjednom” postane spor: kad se CPU ili GPU pregriju, sustav se sam zaštiti i spusti taktove (thermal throttling), pa performanse padnu bez obzira na to koliko je računalo inače jako. To vidimo kao trzanje u igrama, sporiji export videa, niži FPS ili “zagušen” rad čim otvorimo više tabova.
Da ne nagađamo, prvo provjerimo simptome i temperaturu kroz alate poput HWiNFO ili Open Hardware Monitor, a opterećenje procesa brzo uhvatimo u Task Manageru. U nastavku donosimo savjete i rješenja kako da računala opet rade tiho, hladno i brzo.
Key takeaways
- Pregrijavanje uzrokuje spuštanje takta i pad performansi.
- Prašina i loš airflow najčešći su uzrok problema.
- Rješenje ide redom: mjerenje → čišćenje → airflow → ventilatori → pasta.
- Dobro kućište i ventilatori često znače najveći dobitak.
- Temperature otkrivaju je li problem hlađenje ili procesi.
Što se stvarno događa kad se računalo pregrije
Kad toplina prijeđe granicu koju komponente smatraju sigurnom, računalo se štiti snižavanjem takta i napona. Intel to opisuje kao mehanizam “throttlinga” koji smanjuje brzinu kad temperatura pređe prag (npr. TJ Max/Tcase), baš da ne dođe do oštećenja. To je normalno ponašanje, ali je i jasan znak da hlađenje računala nije dovoljno za opterećenje koje mu zadajemo.
Ovo je bitno: problem nije “računalo je loše”, nego “hlađenje ne stiže pratiti”. A to znači da u većini slučajeva računala vraćamo u formu bez skupih nadogradnji.
Zašto se prašina ponaša kao deka
Prašina ne smeta samo estetski: ona smanjuje protok zraka kroz hladnjake i filtere, a na rebrima hladnjaka radi sloj koji zadržava toplinu. Rezultat je jednostavan: više temperature, više buke, manje performansi.
Kako prepoznati da je hlađenje uzrok, a ne “spor Windows”
Prvo gledamo dvije stvari: temperaturu i opterećenje. Za temperaturu koristimo HWiNFO ili Open Hardware Monitor. Za opterećenje i procese koristimo Task Manager (CPU, GPU, disk, memorija).
Tipični znakovi da je hlađenje problem:
- Performanse padnu s vremenom (što dulje igramo/radimo, to je gore).
- Ventilatori naglo ubrzaju i postanu glasni.
- Kućište je osjetno vruće, a FPS ili brzina rendera padaju.
- Laptop (ako je riječ o laptop računala) često “diše” bolje kad ga podignemo od stola.
Zanimljiv podatak iz prakse
Često nam se čini da “računalo poludi” tek kad pokrenemo težu aplikaciju, ali pravi okidač je trajanje: 5 minuta može proći super, a 30 minuta otkrije da hlađenje ne drži stabilno opterećenje.
Najčešći uzroci i brza rješenja
Ovdje idemo od najlakšeg prema zahtjevnijem, da ne rastavljamo računalo bez potrebe.
| Simptom na računalu | Najvjerojatniji uzrok | Brza provjera | Najbrže rješenje |
| Pad FPS-a nakon 10–20 min | Pregrijavanje CPU/GPU | Temp u HWiNFO/OHM | Čišćenje + airflow |
| Ventilatori stalno na max | Prašina / loša krivulja | Vizualno + RPM | Očisti filtere, postavi krivulju |
| Vruć zrak “stoji” u kućištu | Loš protok zraka | Smjer ventilatora | Dodaj/okreni intake/exhaust |
| Visoke temp odmah pri loadu | Termalna pasta loša | Temp skoči prebrzo | Nova pasta + pravilno zatezanje |
| Laptop se guši na stolu | Blokiran usis | Temp + položaj | Podloga/stand + čišćenje |
Hlađenje računala u praksi: Airflow, ventilatori i termalna pasta
U desktop kućištu cilj je jednostavan: hladan zrak ulazi sprijeda/dolje, topao izlazi straga/gore. Ako imamo više “izlaza” nego “ulaza”, kućište može vući prašinu kroz sve rupe. Ako imamo premalo izlaza, topao zrak se zadržava i grije sve komponente.
Kod ventilatora gledamo:
- Smjer (strelice na okviru ventilatora).
- Položaj (intake sprijeda/dolje, exhaust straga/gore).
- Čistoću filtera i hladnjaka.
Termalna pasta nije “magija”, ali je kritična kad je stara, isušena ili je hladnjak loše sjeo. Ako je računalo starije ili smo primijetili nagle temperaturne skokove, zamjena paste i ponovno pravilno montiranje hladnjaka često vrate stabilnost.
Zaključak
Kad hlađenje računala nije dovoljno, računalo se samo uspori kako bi se zaštitilo, i zato PC gubi performanse baš onda kad nam najviše treba. Najpametniji redoslijed je: izmjerimo temperature, očistimo prašinu, posložimo airflow, optimiziramo hlađenje ventilatorima, a po potrebi osvježimo termalnu pastu. Tako računala postanu tiša, hladnija i osjetno brža bez “bacanja” novca na nadogradnje.
I usput, kad već radimo red, dobro je znati i što je USB, jer nam često upravo USB uređaji (hubovi, diskovi, periferije) dodaju toplinu i opterećenje na pogrešnim mjestima ili otežaju protok zraka oko kućišta.
